KORIŠTENJE ČAVRLJANJA U E-NASTAVI

Čavrljanje kao dodatak platformama za e-učenje ponajprije se koristi za komunikaciju u realnom vremenu. Komunikacija u realnom vremenu podrazumijeva istovremeno ili barem približnu vremensku usklađenost dviju komunikacijskih strana. Naravno čavrljanje je moguće koristiti i kod rasprava oko pojedinih zadataka te dijelova tih zadataka odnosno kao način brzog i efikasnog upućivanja u određenu temu i tematiku učenikovog rada i rješavanja zadataka. 

ČAVRLJANJE (CHAT) - USMJERENO RJEŠAVANJE PROBLEMA

Preporučljivo je čavrljanje koristiti u svrhu obrazlaganja pojedinog zadatka ili dijelova tog zadatka. Primjerice ako je učenicima zadan određeni zadatak s uputama za rješavanje u nekom vremenskom roku, čavrljanjem im se omogućava dodatan prostor za obrazlaganje pojedinih dijelova i razjašnjavanje nesuglasica.

Primjerice ukoliko se radi o rješavanju matematičkog zadatka ili praktičnog zadatka u nekoj od aplikacija u informatici ili nekom drugom predmetnom području u kojem se izvode samostalni pokusi odnosno eksperimenti, čavrljanje će poslužiti kao iznimno dobar alat za obrazlaganje. Čavrljanje nudi mogućnost da svako učenikovo pitanje može biti popraćeno privitcima poput slike, izreska, video materijala, dokumenta različitih vrsta te poveznica. Nastavnik/učitelj može na temelju vizualno navedenog problema brže, jednostavnije i preciznije dokučiti problem i dalje uputiti učenika s dodatnim objašnjenjima. Čavrljanje ovdje nema ulogu puke rasprave oko teme već konkretno točno i precizno definiranje problema to jest njegovo rješavanje. S druge strane nastavnik/učitelj može pomoću čavrljanja, a na upit učenika dodijeliti dodatne zadatke i aktivnosti kojima će učenika usmjeriti prema rješenju "krovnog" zadatka ukoliko je detektiran problem ili teškoća u pojedinom koraku.

Čavrljanje daje mogućnost da nastavnik/učitelj reagira točno na fokusiran i konkretan dio problema koji je nastao u trenutku učenikovog rješavanja zadatka. Primjerice ukoliko se učeniku zada tema vezana uz izradu PowerPoint prezentacije prema jasnim smjernicama vezanim uz dizajn slajdova, odabir predložaka, broj slajdova, označavanje i prikaz literature te strukturiranje sadržaja unutar pojedinog slajda, a učenik u trenutku nerazumijevanja može u realnom vremenu poslati upit popraćen točnim izreskom slajda s označenim dijelom koji ne razumije ili mu je nedovoljno jasan. Nastavnik tada preko čavrljanja može poslati dodatna objašnjenja popraćena dodatnim napomenama u izresku slajda ili kratkim video isječkom koji se referencira na zadani problem.

Dobar primjer korištenja čavrljanja može biti prilikom izvođenja samostalnog pokusa vođenog pomoću koraka iz udžbenika. Učenik kod provođenja samostalnog pokusa može zatražiti nastavnikovu pomoć ukoliko u nekom koraku naiđe na nejasnoće. Pretpostavimo da se izvođenje pokusa iz kemije provodi u realnom vremenu gdje su od iznimne važnosti pravovremene intervencije zbog mogućih reakcija prilikom korištenja kemikalija. Učenik preko čavrljanja može poslati fotografiju ili snimiti kratki video isječak koraka u eksperimentu na kojem je trenutno zapeo ili mu je nešto pošlo drugim smjerom različitim od opisanog u udžbeniku. Nastavnik/učitelj uočavanjem tog problema u realnom vremenu može poslati dodatna slikovna ili video objašnjenja, odnosno upute kako bi učenik što brže djelovao i mogao nastaviti s daljnjim izvođenjem pokusa.

Također čavrljanje možemo koristiti kao dogovoreni način izvještavanja o fazama izvođenja pokusa. Primjerice ako učenicima zadamo zadatak da naprave pokus kristalizacije soli na vuneni konac u trajanju od nekoliko dana. Čavrljanje možemo koristiti kao način izvještavanja po fazama. Naravno ovdje je potrebno dogovoriti faze i vremenske okvire u kojima će se provoditi komunikacija u realnom vremenu. Učenici mogu slati fotografije trenutnog stanja svojeg pokusa s kratkim opisima. Nastavnik/učitelj također može reagirati koristeći neki od ikonografskog načina komunikacije kao što su palac gore, smajlići ili zvjezdice.

Čavrljanje u takvom obliku može poslužiti i za provođenje pokusa kod kuće u znatno kraćem vremenskom trajanju. Pritom je potrebno voditi računa o broju učenika koji će izvještavati taj dan odnosno u tom vremenskom roku. Preporuka je podijeliti učenike u manje grupe za izvještavanje. Grupe učenika potrebno je podijeliti po danima (prva grupa je rezervirana za ponedjeljak, druga za srijedu, treća za petak) te odrediti točan sat u kojem će se izvještavanje o napretku provođenja pokusa izvršiti.

***

SAVJETI I PREPORUKE

Ukoliko učenicima zadajete konkretan zadatak u obliku izvođenja pokusa ili samostalne vježbe, potrebno ga je osmisliti na način da ćete uspješno uskladiti termine predaje aktivnosti/zadatka s terminima čavrljanja u realnom vremenu.

Aktivnosti koje zadajete osmislite na način da ne traju predugo, jer ćete trebati biti na raspolaganju u realnom vremenu grupi učenika koja će se prilikom prvog susreta s takvom vrstom zadatka sigurno susresti i s različitim nedoumicama te vam postavljati pitanja i tražiti upute te smjernice.

Također na početku učenicima dajte jasnu uputu na koji način će se referirati na novonastali problem prilikom rješavanja zadatka. Odnosno s učenicima provedite po prvi puta testnu komunikaciju rješavanja problema kako bi usvojili pravila referiranja odnosno fokusiranog usmjeravanja na problem jer ćete time uštedjeti vrijeme za "okolišano" rješavanje problema i učenicima pružati mogućnost da u roku odrade svoje zadatke.

Primjerice objasnite im da prilikom nailaska na nedoumice dokumentiraju korak na kojem su stali i da vam taj korak u obliku kratkog video isječka ili fotografije uz kratak, ali jasan opis pošalju preko čavrljanja.

Kada odgovarate na prijavu problema od strane učenika, neka vaš odgovor bude također jasan i fokusiran. Izbjegavajte označavanje bojama, nepotrebno formatiranje teksta ili preopširne opise koji bi dodatno mogli zbuniti učenika i izazvati još više nedoumica i nepotrebnih pitanja. Tako biste mogli stvoriti nerazrješiv čvor i zatvorili biste se u zatvorenu petlju.

Kod postavljanja pravila komuniciranja preporučljivo je prema nastavnom predmetu i nastavnom gradivu koje trenutno obrađujete s učenicima da utvrdite stručnu terminologiju te da istu koristite u komunikaciji s učenicima zbog jasnoće, dosljednosti, nedvosmislenosti i konkretnog obrazlaganja problema.

Poželjno je u komunikaciji s učenikom koristiti neke grafičke oznake kao što su palac gore ili neku sličnu komunikacijsku, a ne pretjerano ukrašenu ili vizualno atraktivnu ikonu koja bi mogla postati distraktor pažnje. Koristite smajliće (😊, ☹, 😉,) odnosno zvjezdice ili palac gore odnosno dolje kako biste u trenutku potvrdili učenikovo uspješno rješavanje zadatka ili će na taj način učenik potvrditi da je razumio vaše upute.

Stvorite dosljedan sustav komunikacije pomoću ikona koji vam može pomoći u brzoj komunikaciji na mjestima gdje je to najpotrebnije. Procijenite u kojim situacijama će određena ikona poslužiti, a u kojima bi mogla predstavljati dodatno opterećenje ili odvraćati pažnju od bitnih detalja.

***