© Zoran Hercigonja 

VIDEO MATERIJALI 

Video materijal kao metodičko sredstvo je vrlo moćan i svrsishodan materijal za provođenje nastave na daljinu jer osigurava nekoliko važnih elemenata u usvajanju sadržaja. Osim toga on osigurava svakom učeniku mogućnost razvoja samoreguliranog i autonomnog pristupa učenja i usvajanju sadržaja. Elementi video materijala u usvajanju nastavnih sadržaja:

1.Mogućnost aktivacije jednog od mogućih kanala učenja

Ovdje se polazi od činjenice da postoji nekoliko stilova učenja razvijenih kod učenika. Svaki od učenika može utjeloviti jedan od stilova ili učiti kombinacijom tih stilova. Tako učenici mogu vizualno puno bolje usvojiti određene sadržaje nego usvajanjem isključivo na tekstualnoj ili zvučnoj (auditivnoj) razini odnosno obrnuto. Sve naravno ovisi o učeniku, njegovim sposobnostima, intelektualnim dostignućima i motivaciji.

Nastavnik ovdje ima jednu iznimno važnu ulogu: ulogu procjenitelja optimalnog načina prezentiranja sadržaja određenim kanalom učenja. Na početku treba napraviti vrlo dobru metodički procjenu korisnosti, isplativosti i postignutog učinka primjene određenog kanala poučavanja (učenja) nad određenim sadržajem.

Metodičar svojeg predmetnog područja treba prije svega jako dobro operirati tematikom vlastitog područja da bi mogao procijeniti optimalan način predstavljanja tog sadržaja jednim od odabranih kanala učenja koji je usklađen s odabranim nastavnim sadržajem. Također svaki nastavnik (metodičar) treba voditi računa o ishodima učenja pojedinih nastavnih sadržaja. Temeljem toga će uskladiti sadržaj s kanalom učenja.

To bi značilo da je ponekad upotrebom video materijala potrebno procijeniti kada upotrebljavati tekst u kombinaciji sa slikom ili naracijom. Neke je sadržaje bolje prezentirati isključivo slikom i naracijom, dok se kod ponekih javlja i dodatna potreba za pisanim komentarima ili dodatnim uputama na primjer kod rješavanja zadataka.

Preko video materijala učenici dobivaju trostruku informaciju: slikom, naracijom i tekstom. Budući da se ovdje dobiva trostruka informacija treba paziti da ne dođe do zalihosti ili redundancije informacija to jest da ista informacija bude dana u obliku teksta, slike i naracije. Time smo postigli kontra-učinak odnosno kontra-efekt gdje će učenik biti prezasićen istim informacijama i nastati će potpuna konfuzija u njegovoj glavi.

Primjerice učenika će opteretiti ukoliko sadržaj slike objašnjavamo naracijom, a pritom dodajemo popratni tekst koji zapravo predstavlja tekstualiziranu (znakovnu) verziju našeg govora. Ovdje bi dovoljno bilo odlučiti se za jednu opciju: ili popratni tekst uz sliku što nudi dva kanala učenja i usvajanja ili kombinacija slike i naracije što također uključuje dva kanala učenja i usvajanja. Izbjegnuta je redundancija i moguća konfuzija prilikom učenja.

***

2.Mogućnost repetitivnog usvajanja sadržaja

Usvajanje određenih sadržaja svodi se na repeticiju ili ponavljanje cjelokupnog sadržaja ili dijelova tih nastavnih sadržaja. Video materijal učeniku osigurava mogućnost ponovnog utvrđivanja određenih dijelova sadržaja koje je potrebno dodatno utvrditi ili produbiti.

Učenik može jednostavnim načinom pozicionirati se na određeni vremenski okvir u video materijalu na vremenskoj crti i ponavljati video isječak (dio nastavnog materijala) dokle ne usvoji taj sadržaj i postigne osobno zadovoljstvo naučenim. Isti princip učenik može primijeniti na cjelokupni video sadržaj pokrećući ga iznova i iznova tako dugo dokle ne postigne zadovoljavajuću razinu usvojivosti tog sadržaja.

Na taj način ponavljanjem video isječaka ili cjelokupnog video materijala učenik će se usredotočiti na kanal učenja koji mu najviše leži. Repeticijom on iznova može ponavljati nizanje slika i tako poboljšati svoje učenje kroz vizualni kanal učenja. Učenici koji lakše uče uz naraciju, ponavljanjem video materijala lakše će usvojiti sadržaje jer su skloniji tom kanalu učenja. Isto vrijedi i za učenje usvajanjem tekstualnih sadržaja.

***

3.Mogućnost samostalne kontrole sadržaja

U učenju na daljinu korištenjem video materijala jako je važan psihološki element. Iako su učenici udaljeni od izvora preko posrednika, psihološki element sigurnosti osiguran im je mogućnošću manipulacije sadržaja preko video materijala ili video isječaka. U učenju na daljinu veliki je naglasak na razvijanju autonomnog i samoreguliranog učenja kod učenika. Učeniku je pritom potreban osjećaj sigurnosti i kontrole nad sadržajem.

Manipulacijom video isječaka, učenik može u bilo kojem trenutku zaustaviti odnosno ponovno pokrenuti izvođenje video materijala i na taj način organizirati način i vrijeme učenja i usvajanja sadržaja. Korištenjem video materijala učeniku je osigurana privatnost njegovog učenja na način da nastavne sadržaje u video obliku prilagodi svojoj radnoj okolini i klimi mogućnošću manipulacije i određivanja vremenskog tijeka usvajanja sadržaja.

Određeni sadržaj može i preskočiti i ponovno se vratit na njega ukoliko je to način na koji učenik povezuje sadržaje učeći. Ovime je osigurana razina samoreguliranog učenja što učeniku osigurava samopouzdanje u učenju i osjećaj samostalnosti prilikom učenja i korištenja nastavnog sadržaja.

***

PRAKTIČNI SAVJETI U PRIPREMI I IZRADI VIDEO MATERIJALA


***

1.Kreirajte vlastiti (autorski) video materijal za rad s učenicima

Budući da je u svakom učenju pa i učenju u online okruženju iznimno bitna komunikacija između učitelja i učenika, snimite svoj vlastiti video materijal koji će psihološki vrlo povoljno djelovati na učenika prilikom učenja i usvajanja sadržaja. To je iznimno bitno u razrednoj nastavi gdje su učenici naviknuti na jednu učiteljicu (jednog učitelja) i stalna komunikacija s tim učiteljem ili učiteljicom ih emocionalno dodatno ne opterećuje. Dodatno emocionalno opterećenje podrazumijeva slabljenje usredotočenosti na sadržaje i njihovo razumijevanje.

Kada učenik ili učenica pregledava video materijal koji je dodatno popraćen naracijom učitelja / učiteljice s kojim komunicira na nastavi u fizičkom okruženju, to će mu pružati osjećaj "normalnog" radnog okruženja u kojem se može bolje usredotočiti i usmjeriti prema učenju. Održavanje samog osjećaja stalne komunikacije s učiteljem ili učiteljicom preko kreiranih autorskih video materijala, iznimno pozitivno utječe na radni optimizam i radni odgoj.

S druge strane svaki predmetni ili razredni učitelj / nastavnik najbolje poznaje znanja, predznanja i reakcije svojeg razreda odnosno grupe s kojom radi te će prema tome prilagoditi odgovarajuću razinu i težinu sadržaja koju će s učenicima podijeliti u obliku video materijala da bi ih učenici mogli lakše i jednostavnije usvojiti. Stoga je preporučljivo da učitelji/nastavnici sami kreiraju svoje video materijale kojima će osigurati kvalitetu online učenja.

***

2.Kombinirajte kanale učenja u prezentaciji sadržaja učenicima

Ukoliko sadržaj za pripremu video materijala želite pripremiti u kombiniranom obliku (spajanjem teksta, slike i naracije) vodite brigu o tome da ne dođe do redundancije ili zalihosti prilikom prezentacije sadržaja. Jasno odredite koje informacije i podatke želite prikazati samo slikom, samo naracijom ili samo tekstom. Naravno moguća je i kombinacija. U kombinaciji rabite najviše dva različita kanala za diseminaciju informacije. Primjerice rabite sliku kao centralni element slajda i tekst čija će svrha biti opisna u obliku komentara, natpisa ili naziva ispod slike, tablice ili grafikona.

Nikako ne opisivati sliku jer će se učenici onda više usredotočiti na tekst i opterećivati tekstom, a manje pažnje posvećivati slici. Dovoljno je samo dopuniti sliku kraćim opisima, nazivima ili natuknicama pravilno raspoređenima po slici. Također ako rabite kombinaciju naracije i slike onda nema potrebe za detaljnim narativnim opisivanjem slike. Slika sama po sebi predstavlja vrlo relevantan materijal i sredstvo za komunikaciju tako da naracija može koristiti samo kao dodatna napomena (komentar) ili kao sredstvo za usmjeravanje fokusa učenika po slici ili grafikonu.

Ukoliko u video materijalu koristite tekst, razlomite ga na natuknice. Na jednom slajdu neka bude najviše sedam (7) natuknica, a najmanje pet (5). Tako ćete osigurati dulje održavanje pažnje učenika. Nije preporučljivo koristiti naraciju ukoliko ona služi kao sredstvo zvučne interpretacije natuknica. Na taj način nismo postigli ništa osim čitanja natuknica što mogu i sami učenici. Na slajdu s natuknicama koristite naraciju za dodatno pojašnjenje pojmova ili ukazivanja na neke dijelove natuknice (primjerice označene, pojačane ili obojene dijelove). Također nije preporučljivo pretjerivati s bojama i dodatnim označavanjima koja mogu zbuniti učenike. Ako trebate dodatno označavati dijelove teksta (natuknica) dosljedno primjenjujte način označavanja jer će učenici tako lakše moći pratiti vaše izlaganje.

***

3.Poticanje na aktivnost (od pasivnog promatrača do aktivnog učenja)

Jako je bitno da video materijal ne predstavlja isključivo pasivan način rada gdje učenici samo uče i usvajaju sadržaje na pamet. Video materijal je potrebno organizirati na način da u svakom dijelu nakon svakih nekoliko slajdova kako učenik prođe usvajanje dijelova sadržaja postavite zadatak za provjeru koji će učenici moći riješiti učitavanjem QR koda ili upisivanjem poveznice u tražilice. Ta će aktivnost od učenika pasivnog promatrača učiniti učenika aktivnim u učenju. Ta aktivnost može biti kviz, pitalica, ili konkretan zadatak (npr. Računski zadatak) koji će učenik riješiti na papiru, a rezultat provjeriti na poveznici. Pritom će se aktivirati i drugi oblici rada, gdje će učenik trebati samostalno odraditi neki dio aktivnosti koristeći se video materijalom na drugačiji način. To će rezultirati lakši i boljim usvajanjem sadržaja.

Preporučljivo je također nakon pregledanog video materijala na posljednjem slajdu postaviti konkretan zadatak za čije rješavanje će učenik trebati ponovno pretražiti dijelove video isječka kako bi taj zadatak mogao riješiti. Prilagodite zadatak na način da učenik ponovno treba prolaziti video materijalom čime će se aktivirati njegovo sjećanje o pregledanim i odslušanim sadržajima. Ponovnim posjećivanjem određenog video mjesta u video isječku, učenik će repetitivno ponavljati sadržaj i povećati šanse za što boljim usvajanjem sadržaja. Isto možete primijeniti kod praktičnih aktivnosti. Zadajte zadatak za samostalan rad za koji će učenik trebati prijeći neke relevantne dijelove vašeg video uratka čime će si osigurati repetitivno usvajanje sadržaja, ali će i aktivirati svoje sjećanje o već usvojenim sadržajima.

***

4.Trajanje video materijala

Preporučeno trajanje video materijala je oko petnaest (15) minuta. Petnaest minuta je optimalno vrijeme trajanja video materijala koje gledano s psihološke strane previše ne opterećuje učenikovu pažnju. Prosječan nastavni sat traje 45 minuta. To je optimalno vrijeme trajanja sveukupnog poučavanja u učionici u kojem je učenik dovoljno koncentriran da može pratiti izlaganje nastavnika.

Naravno u fizičkoj nastavi izlaganje sadržaja je popraćeno različitim oblicima rada tako da se sadržaj "komprimiran" u petnaest (15) minuta učenicima prezentira na načine kako bi lakše mogli usvojiti sadržaj. Koncentrat sadržaja koji učenik dobiva u video materijalu, jednak je razradi sadržaja i izlaganju nastavnika koji u fizičkoj nastavi koristi različite metode, oblike i strategije rada kako bi učenik što bolje i lakše usvojio sadržaj i stekao određeno znanje.

Stoga je preporučljivo vrijeme trajanja video materijala do 15 minuta. Pritom je važno da je dužinu trajanja video materijala potrebno prilagoditi i uzrastu učenika. Primjerice u razrednoj nastavi i ovih 15 minuta je predugo za trajanje video materijala koji predstavlja isključivo zbijeni koncentrat znanja koji učenici trebaju usvojiti. Ukoliko učitelj / nastavnik namjerava video materijal prilagoditi na način da video predstavlja isključivo demonstraciju neke praktične aktivnosti popraćenu naracijom, onda je trajanje moguće ograničiti i na dvadeset i pet (25) minuta trajanja video materijala.

***